ŠUMA – HARLAN KOBEN

—Jedan od vrhunaca savremenog triler romana koji će nezaobilazno postati klasik žanra.—

On je čovek zavidnog društvenog ugleda. Radi kao okružni tužilac u saveznoj američkoj “Državi vrtova”, kako je opšteprihvaćeni nadimak Nju Džerzija. On je samohrani otac šestogodišnje svojeglave devojčice sa kojom rapidno gubi kontakt i način komunikacije. On je čovek koji goni zločince i otkriva mračne tajne… Ali šta se dešava kada mračna tajna koju on sam i njegova porodica nosi, počinje da izlazi na videlo?

Njegovo ime je Pol. Njegovo ime je Pavel. Zavisno od toga ko ga izgovara. Ljudi iz njegove nove sredine i novog američkog “sna koji svi jure”, ili ljudi iz njegove bivše domovine, SSSR-a. Njegov otac je politički imigrant iz istočne Evrope. Pored toga je i Jevrejin. Zbog toga je Pol Koplend (Koplanski) čovek koji je duboko rastrzan između dva sveta, sveta prošlosti i sveta budućnosti. A u prošlosti vrebaju skriveni i zaboravljeni (da li zaista?) zločini i zločinci.

Jer događaj koji je suštinski odredio čitav njegov život, sudbinu njegove porodice, oca i majke, kao i sudbinu njegove nove porodice i deteta, jeste misteriozni nestanak njegove sestre u šumama oko dečijeg izviđačkog kampa, pre dvadeset godina. Te noći ubijeno je četvoro dece. Da li je ubica, koga su novinari prozaično i trivijalno nazvali “letnji koljač” ustvari uhvaćeni i optuženi manijak koji trune u zatvoru (što ovaj nikada nije priznao) ili neko drugi? Neko bliži svetu Koplandovih (Koplanskih)? Možda neko iz starog sveta, i starih dugova…

Dok se Pol bori da do kraja izgura jedan od najznačajnijih sudskih slučajeva u svojoj karijeri pojavljuje se telo. Jedno od dece koji su ubijeni te mučne, nikad rasvetljene noći… Da li to može biti zaista jedan od preživele dece? I ako je tako, da li je možda i njegova sestra negde živa? Čeka da je Pol pronađe?

Harlan Koben, svetski poznati pisac trilera je svojim romanom “Šuma” po mom mišljenju dostigao vrhunac svoje karijere i spisateljske veštine. Iako već priznat kao vrhunski zanatlija koji ne poseže tako lako i često ka sferama pisanja “umetnosti radi umetnosti”, niti piše rečenice sa željom da ih neko navodi kao lepe i mudre citate već uvek sa živom željom da ispriča životnu Priču, u ovom delu koristi brojne triler elemente iz svojih i sličnih dela, dodaje mnoge nove, i stvara preplet storija koji čeličnim stiskom zaokuplja pažnju čitalaca do zadnje stranice.

Likovi “Šume” su sasvim obični ljudi, njihove želje i nadanja su jednostavna i normalna, a strahovi sa kojima se suočavaju su isti oni sa kojima se bori i većina ljudi savremenog doba. Kako obezbediti sredstva za preživljavanje i koliko-toliko pristojan život svoje porodice, kako ostvariti ljubav i prihvaćenost u okrutnom svetu ljudi bez empatije, kako ukrasti malo vremena i uživati u sitnim svakodnevnim zadovoljstvima. Osim toga, većina likova ima i taj mračni deo ličnosti, zaključani „podrum duše“ sa intimnim tajnama za koje ne žele da ih bilo ko drugi (sa)zna. Baš kao i u pravom životu.

Kroz krimi priču koja postepenim tempom što mrvi misli i osećanja čitalaca prelazi u čistokrvni triler Koben provlači i brojna socijalna pitanja, pitanja univerzalne pravde. To se najbolje vidi u aspektu romana koji se bavi sudskim postupkom u kojem Pol zastupa Šamiku Džonson, tipičnu afroamerikanku, žrtvu silovanja, koja želi da u zatvor otera dvojicu maloletnih bogatih privlegovanih siledžija, ali i da pritom zaradi nešto keša. Tu se otvaraju brojni slojevi kritike američkog nikada pobeđenog i suzbijenog rasizma, ali još bitnije, kritike odnosa bogate privilegovane manjine prema siromašnoj većini ljudi (koja je najčešće druge boje kože).

Koben u tim temama socijalne nepravde stiže do same srži. “Lako je mrzeti pedere, crnce, Jevreje, Arape. Teže je mrzeti pojedince.” Uviđa kako ljudi pre svih gaje mržnju prema nekom stereotipu, dok je u stvarnosti znatno teže istinski zamrzeti nekog iz vašeg okruženja samo zato što je drugačiji. JER SVI SMO MI DRUGAČIJI. Svako od nas je poseban na svoj način.

Druga socijalna tema bavi se pitanjem imigracije ljudi iz istočnoevropskih zemalja u Ameriku, tokom hladnoratovskog perioda. Takvi ljudi su, bežeći od jada, bede i nepravde u svojim matičnim državama obično morali da nastave da služe toj istoj državi kao “špijuni” i “uspavani agenti” na različitim nivoima društvene hijerarhije u SAD-u, otkrivajući pritom da je nepravda i beda slična kao i na mestu sa kojeg su pobegli, samo zamaskirana šećerastim “američkim snom” o demokratiji.

Treći veoma značajan motiv romana “Šuma” jeste večna mladalačka ljubav. Da li je ona zaista večna i trajna? Da li dvoje mladih koji se zavole u svojim najnevinijim i najčistijim godinama čuvaju svoju ljubav i sećanje na nju čitavog života? I šta se dešava kada se takva ljubav nasilno i bizarno prekine prisustvovanjem brutalnim ubistvima? Kako voleti nekog ko je sa tobom preživeo takvu traumu? Da li je lakše svu tu bol i patnju ostaviti za sobom, u sećanju… zajedno sa svim sećanjima na mladost i romansu?

Četvrta tema koju obrađuje Koben može biti život i nedaće samohranih očeva. Autor veoma britko i oštroumno opisuje scene i način na koji se društvo odnosi prema njima. Zajednica takvu “okrnjenu” porodicu dočekuje sa ambivalencijom. Prisutna je simpatija ali i sažaljenje. Takvim očevima se pruža pomoć, ali ga niko ne želi u blizini. Svi ga tapšu po ramenu, ali ga niko ne želi u komšiluku. Okrnjena porodica ovog tipa je neshvaćeni parija savremenog društva. Društvo se pravi da takvi primeri ne postoje. “Jer mora da je neki problem u njemu…”, “Da je normalan žena ga ne bi ostavila” i sl.

Teške životne sudbine i odluke likova u romanu diraju u srce, u neistražene dubine duše i mi grcamo zajedno sa glavnim junacima, nadajući se da nas nikad neće zadesiti nešto tako strašno. Strašno kao gubitak bližnjeg. Neizvesna sudbina voljene osobe. Odbegla majka ili nestala sestra. Kada uzmete da čitate Kobena zaboravite na sve ostalo. Pažnja će vam biti “oteta” jer Koben svojim temama zahteva razmišljanje, proveru osećanja i stanja psihe i nakon čitanja.

Moj krajnji zaključak je da roman Šuma predstavlja jedan od vrhunaca savremenog trilera i da će kao takav postati nezaobilazni klasik žanra.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *